Dan učitelja 2022.

Okupili smo se 7. listopada u 7:30 ispred KŠC-a te pošli na izlet u Ramu-Šćit povodom Dana učitelja.

Pred Franjevačkim samostanom Rama-Šćit dočekao nas je ljubazni fra Mijo Džolan koji nam je taj dan bio učitelj i vodič kroz povijest ovog prelijepog zdanja.

Samostan su podigli franjevci u 15. st. U periodu od 1557. do 1942. godine crkva je spaljena nekoliko puta te su mnoge vrijedne umjetnine, knjižnica i brojni arhivski dokumenti stradali. Prvotno su samostan i crkva bili posvećeni sv. Petru apostolu, kasnije je sve više štovana čudotvorna Gospina slika, pa je patronom postalo Gospino uznesenje, dok je vanjska svečanost vezana za svetkovinu Gospina rođenja 8. rujna.

Zbog bogatog umjetničkog sadržaja, crkva je svrstana među najbolje umjetnički uređene sakralne prostore Bosne Srebrene. Zagrebački slikar Josip Bifel izradio je veliku središnju oltarnu sliku (1968.), dvije postranske (posvećene Gospi), postaje križnog puta, sliku sv. Terezije te oslikao pročelje kora. Po nacrtima Josipa Poljana 1967. godine izvedeni su vitraji na temu Marijina i Isusova života. U crkvi se također nalaze: kopija negdašnje Gospine slike autora Gabrijela Jurkića, slika sv. Franje autora Ljube Laha te brončani tabernakul izrađen po nacrtu Josipa Poljana. U samostanskom dvorištu postavljene su izuzetno vrijedne umjetničke skulpture: Ramski križ, Ramska majka i Spomen obilježje ramskim žrtvama akademskog kipara Mile Blaževića, te Posljednja večera, Diva Grabovčeva i Gospina vrata akademskog kipara Kuzme Kovačića. Od 9. lipnja 2001. godine na Šćitu djeluje humanitarna organizacija “Kuća mira Franjevačkog samostana Rama-Šćit” koja pruža različite programe duhovnog karaktera te druge duhovne i kulturne sadržaje.

Muzej Franjevačkog samostana Rama-Šćit, otvoren je u obnovljenoj samostanskoj zgradi 2007. godine povodom obilježavanja dva značajna jubileja za katolike Rame – 450 godina od smrti ramskih mučenika i 150 godina od povratka franjevaca na Šćit. Na prve dvije etaže etnografskog muzeja postavljeni su izlošci starih zanata, gospodarstva, prijevoznih sredstava. Tu možemo vidjeti kako je tekao život stanovnika ramskog kraja. Na trećoj etaži je prikazana tekstilna radinost kroz proces proizvodnje i sve vrste proizvoda od tekstila. Tu je i fratarska samostanska ćelija – soba fra Jeronima Vladića. Četvrta etaža predstavlja bogatu zbirku biljaka i životinja šireg prostora Rame. Fotografije flore ovog područja s nazivima i osnovnim karakteristikama krase zidove. Njima je predstavljeno samo stotinjak biljaka među kojima se mogu pronaći endemske biljke, ljekovito, aromatično, vitaminozno, samoniklo i jestivo bilje, šume, industrijske biljke, žitarice, voće i povrće. Fauna je postavljena u ambijentu koji je imitacija njenog prirodnog staništa. Postavka prikazuje odnose u kojima su različite vrste koje dijele isto stanište.

U neposrednoj blizini samostana nalazi se akumulacijsko Ramsko jezero koje je, kada je izgrađeno 1968. godine, potopilo velika područja Ramske doline.

Sljedeća postaja našeg izleta je bila derivacijasko-akumulacijska hidroelektrana Rama koja je puštena u pogon 1968. godine. Neke pojedinosti vezane za ovu HE nam je objasnio rukovoditelj smjene. Najveća je u hidroelektrana u energetskom sustavu JP Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar. Usporedo s gradnjom brane na rijeci Rami počelo se i s izgradnjom dovodnoga tunela. Na kraju dovodnog tunela, promjera 5 m i duljine 9487 m, nalazi se donja vodna komora i vodostan promjera 8,5 i visine 90 metara, te otvorena gornja vodna komora kapaciteta 10 000 m3. Iz vodostana se tunel račva u dvije vertikalne tlačne cijevi promjera 3 i duljine 250 metara, kroz koje se dovodi voda do dva agregata s Francis turbinama u podzemnoj strojarnici ukopanoj 670 metara na lokalitetu Marina pećina, otprilike na pola puta između Prozora i Jablanice. S obzirom na to da voda dosegne veliku snagu zbog vertikalnog pada na lopatice turbine, njezina potrošnja je jako mala. Bilo je fascinantno vidjeti te ogromne strojeve. Ostalo nam je da se divimo stručnosti i preciznosti elektrotehničara i inženjera koji rade na održavanju ovog ogromnog postrojenja.

Na povratku u Travnik svratili smo na ručak u Ramsku kuću, sportsko-rekreacijski centar na Makljenu. Uživali smo u ugodnom društvu uz pjesmu. Zatim smo prošetali diveći se netaknutoj prirodi obojenoj prekrasnom paletom jesenskih boja.

Pred našim Centrom smo bili oko 18 sati. Rastali smo se s mišlju kako ovakav izlet vrijedi ponoviti.

Natalija Milisav Heraković

Broj pregleda: 2102

Pročitaj više

SUSTAV KATOLIČKIH ŠKOLA ZA EUROPU

Naša škola je jedna od gimnazija u Bosni i Hercegovini koje se nalaze u Sustavu Katoličkih školskih centara – Škola za Europu.